Zgrada vlade u Zagrebu pod večernjim svjetlom

Gospodarstvo · 02. rujna 2026.

22 kvartala gospodarskog rasta zaredom

Hrvatsko gospodarstvo u drugom kvartalu 2026. bilježi rast BDP-a od 1,7 posto na godišnjoj razini — jedan od najdužih nizova pozitivnog trenda u novijoj povijesti zemlje.

Pogledajte grafikon rasta BDP-a Pročitajte izjave stručnjaka

Pregled vijesti

Rast BDP-a, gospodarska stabilnost, uloga EU mehanizama.

Kvartal: Q2 2026.
Stopa rasta: 1,7% godišnje
Ukupni niz: 22 tromjesečja
Izvor: DZS / Vlada RH

Kontinuirani uspjeh hrvatskog gospodarstva

Hrvatsko gospodarstvo nastavlja bilježiti impresivne rezultate, ostvarivši u drugom kvartalu 2026. godine rast BDP-a od 1,7 posto na godišnjoj razini. Ovo je 22. uzastopno tromjesečje u kojem zemlja bilježi pozitivan ekonomski trend, što je jedan od najdužih nizova rasta u novijoj povijesti.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je da ovaj rezultat potvrđuje ispravnost vladinih ekonomskih politika i učinkovitost korištenja europskih financijskih mehanizama. Rast se ne temelji na jednoj grani — širok je i obuhvaća domaću potrošnju, investicije i izvoz, što ga čini otpornijim na vanjske poremećaje.

Taj kontinuitet razlikuje Hrvatsku od nekih većih europskih gospodarstava koja su u istom razdoblju stagnirala ili bilježila minimalne stope rasta. Za investitore i poduzetnike dugi niz pozitivnih kvartala znači predvidljivije okruženje za planiranje — poslovna očekivanja mogu se temeljiti na stabilnim makroekonomskim fundamentima umjesto na kratkoročnim ciklusima.

Poglavlje 01

Ključni faktori rasta

Glavni pokretači rasta u ovom kvartalu bili su domaća potrošnja, snažne investicije u fiksni kapital i stabilan izvoz roba i usluga. Povećanje zaposlenosti i rast plaća ojačali su kupovnu moć građana, što se izravno reflektiralo na promet u trgovini na malo.

Industrijska proizvodnja u pojedinim sektorima pokazala je neočekivanu žilavost, prilagođavajući se promjenama na globalnim tržištima. Otpornost proizvodnje posebno je vidljiva u segmenata koji su uspjeli preusmjeriti lance dobave prema bližim europskim partnerima, smanjujući ovisnost o uvoznom intermedijarnom inputu iz azijskih tržišta.

Domaća potrošnja nadalje podržana je priljevom sredstava iz EU fondova u realnu ekonomiju — kreditiranje komercijalnih banaka u tom je razdoblju raslo umjerenije, no potrošačka su raspoloženja ostala visoka zahvaljujući stabilnosti cijena energije i očekivanju nastavka rasta plaća.

Poglavlje 02

Uloga EU mehanizma za oporavak

Investicijski zamah značajno je poduprt sredstvima iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg je Hrvatskoj na raspolaganju više od 10 milijardi eura. Ova sredstva usmjerena su u velike infrastrukturne projekte, digitalizaciju javnih usluga i energetsku obnovu zgrada.

Upravo su ove investicije djelovale kao amortizer u trenucima kada je privatni sektor bio suzdržaniji zbog rasta kamatnih stopa i neizvjesnosti na tržištu. Javna ulaganja u zelenu tranziciju i željezničku infrastrukturu osiguravaju da rast ne ovisi o kratkoročnim ciklusima potrošnje, već se gradi na dugoročnoj produktivnosti.

Gradilište željezničke infrastrukture u Hrvatskoj

Sredstva mehanizma

10+ milijardi eura

Na raspolaganju Hrvatskoj iz EU Mehanizma za oporavak i otpornost za infrastrukturu, digitalizaciju i energetsku obnovu.

Poglavlje 03

Stabilnost javnih financija

Uz gospodarski rast, Hrvatska je uspjela zadržati stabilnost javnih financija i nastaviti trend smanjenja udjela javnog duga u BDP-u. Povećani porezni prihodi uslijed gospodarske aktivnosti omogućili su državi da financira socijalne programe i mjere potpore bez narušavanja fiskalne discipline.

Međunarodne rejting agencije potvrdile su Hrvatskoj investicijski kreditni rejting, što smanjuje troškove zaduživanja države i banaka. Taj rejting djeluje kao signal za institucionalne ulagače koji traže stabilne, ali rastuće tržište unutar eurozone.

Fiskalni prostor koji rast stvara ne troši se na jednokratne potpore — usmjerava se u kapitalna ulaganja i programe aktivne politike zapošljavanja. To znači da svaki kvartal rasta ne povećava samo brojke na papiru, već proširuje kapacitet države za buduće ulaganje.

Poglavlje 04

Usporedba s prosjekom EU

Hrvatska stopa rasta od 1,7 posto znatno je iznad prosjeka Europske unije i eurozone, što ukazuje na proces brže konvergencije prema razvijenijim članicama. Dok su neka velika europska gospodarstva stagnirala ili bilježila minimalan rast, Hrvatska je uspjela održati dinamiku zahvaljujući strukturnim reformama.

Cilj Vlade je do kraja desetljeća dosegnuti 80 posto prosječne razvijenosti EU, a trenutni niz rasta sugerira da je taj cilj dostižan. Konvergencija se ne mjeri samo BDP-om po glavi stanovnika — jednako je važna i brzina kojom se zatvara jaz u produktivnosti i tehnološkoj razini prema jezgrenim članicama.

Više o javnim financijama i rastu

Vizualni prikaz

Grafikon rasta BDP-a

Prikaz 22 uzastopna kvartala pozitivnog gospodarskog rasta. Stope su izražene na godišnjoj razini prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Drugi kvartal 2026. nastavlja trend umjerenog, ali stabilnog širenja gospodarstva.

Izvor podataka

Državni zavod za statistiku (DZS), objavljeni kvartalni izvještaji.

Napomena

Stope su godišnje, izražene u postocima.

Poglavlje 05

Utjecaj turističke sezone

Rezultati drugog kvartala većim su dijelom obuhvatili predsezonu, koja je premašila očekivanja po broju dolazaka i ostvarenim prihodima. Diversifikacija turističke ponude i orijentacija prema gostima veće platežne moći pridonijeli su većoj dodanoj vrijednosti sektora.

Vlada ističe da turizam više nije jedini stup rasta, već je integriran s ostalim granama poput poljoprivrede i graditeljstva kroz domaće lance opskrbe. To znači da svaki euro potrošen u turizmu sve više ostaje u lokalnoj ekonomiji.

Poglavlje 06

Izazovi održivosti rasta

Dug niz rasta ne isključuje strukturne probleme. Stručnjaci upozoravaju na tri područja koja će odrediti može li se ovaj tempo održati i idućih godina.

A

Nedostatak radne snage

Demografski trendovi zahtijevaju pametnu politiku imigracije i zadržavanja mladih talenata u zemlji kako bi se osigurao dugoročni razvoj. Bez rješavanja tog pitanja, rast će se prije ili kasnije suočiti sa strogim fizičkim ograničenjem.
B

Potrebna veća produktivnost

Dugoročna konkurentnost zahtijeva povećanje produktivnosti po zaposlenom — kroz digitalizaciju poslovnih procesa, obrazovanje radne snage i ulaganje u opremu. Povećanje plaća koje nije praćeno rastom produktivnosti na kraju smanjuje marginu i konkurentnost izvoza.
C

Visokotehnološki izvoz

Potrebno je povećati udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu kako bi se smanjila ovisnost o turizmu kao primarnom izvoru prihoda. Diversifikacija izvozne strukture najvažniji je korak prema otpornosti na buduće šokove.

Poglavlje 07

Očekivanja za buduće razdoblje

Prognoze za preostali dio 2026. godine ostaju optimistične, uz pretpostavku stabilizacije cijena energije i daljnjeg priljeva EU sredstava. Očekuje se da će investicijski ciklus ostati snažan, posebno u području zelene tranzicije i željezničke infrastrukture.

Croatia Press će nastaviti pratiti kvartalne izvještaje DZS-a, pružajući analizu koja pomaže u razumijevanju šire slike hrvatskog gospodarskog uspjeha. Naš zadatak je kontekstualizirati podatke, ne samo prenositi ih — čitatelj treba razumjeti zašto brojke rastu i što one znače za svakodnevni život.

Zaključna poruka

Niz od 22 kvartala rasta nije samo statistički podatak, već dokaz transformacije Hrvatske u modernu, stabilnu ekonomiju integriranu u europske tijekove.

Za poduzetnike, ovo okruženje pruža predvidljivost potrebnu za dugoročno planiranje i nove investicije. Croatia Press ostaje vaš partner u praćenju ovih trendova, osiguravajući da imate sve informacije o gospodarskom napretku naše zemlje.

Kontaktirajte Croatia Press

Saznajte više