Istraga o navodnom policijskom nasilju na granici
Hrvatska javnost i međunarodne institucije usmjerile su pozornost na ozbiljne navode o neprimjerenom postupanju policijskih snaga prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom. Istraga je pokrenuta nakon objave snimki koje prikazuju maskirane osobe u odorama kako nasilno odvraćaju skupine migranata na šumskim putovima.
Snimke istraživačkih novinara
Objava snimki i reakcija javnosti
Povod za pokretanje istrage bila je objava videosnimki koje su zabilježili istraživački novinari, a na kojima se vidi fizičko nasilje nad skupinama azilanata. Snimke su brzo preuzeli domaći i strani mediji, a autentičnost materijala provjeravaju neovisni forenzički timovi.
Objava je izazvala brzu reakciju nevladinih organizacija koje već duže vrijeme upozoravaju na tzv. pushback metode — neformalno vraćanje migranata preko granice bez službenog postupka. Skupine poput Domovinskog pokreta i međunarodnih organizacija za ljudska prava zatražile su hitno očitovanje nadležnih tijela.
Javnost je zahtijevala od Ministarstva unutarnjih poslova odgovor na pitanje jesu li maskirane osobe na snimkama doista pripadnici hrvatske policije ili se radi o drugim nositeljima ovlasti. Pritisak se proširio i na saborske odbore koji nadziru sigurnosne službe.
Operativna akcija "Koridor"
Kodni naziv
Koridor
Zviždači unutar sustava sugerirali su da su ovakve aktivnosti dio šire, koordinirane nacionalne operacije pod kodnim nazivom Koridor. Prema tim navodima, cilj operacije je sprječavanje ilegalnih prelazaka granice pod svaku cijenu, često izvan očiju javnosti i službenih protokola.
Ovi navodi bacili su novo svjetlo na organizaciju granične kontrole i pokrenuli pitanje na kojim se razinama zapovijedanja donose ovakve odluke. Neki izvori unutar redarstvenih struktura tvrde da su ključne smjernice dolazile izravno od zapovjedništva, dok drugi upozoravaju da su akcije na terenu često prepuštene diskreciji lokalnih ekipa.
Parlamentarni odbor za unutarnju politiku najavio je održavanje sjednice na kojoj će se raspravljati o postojanju operacije Koridor i eventualnim odgovornostima dužnosnika.
Službena istraga MUP-a
Ministar Davor Božinović potvrdio je osnivanje posebnog istražnog tima koji je poslan na teren.
Lokacije prikazane na snimkama i identifikacija službenika raspoređenih na spornim graničnim segmentima.
Svi službenici koji su u tom razdoblju bili na dužnosti na tim segmentima podliježu postupku.
Svako prekoračenje ovlasti bit će strogo sankcionirano — očuvanje ugleda policije i države prioritet je iznesen u službenom priopćenju.
Izvore, snimke i izjave prikuplja se u trajanju postupka koji se odvija kroz jesen 2026.
Istražni tim MUP-a na terenu
Međunarodni nadzor i pritisak
Europska komisija i Vijeće Europe zatražili su od Hrvatske iscrpan izvještaj o rezultatima istrage, podsjećajući na obveze iz Schengenskog sporazuma i Povelje o temeljnim pravima. Navedena tijela očekuju transparentno izvješćivanje i dokazive rezultate postupka.
Hrvatska je pod stalnim nadzorom međunarodnih tijela koja zahtijevaju uspostavu neovisnog mehanizma za nadzor postupanja na granicama. Taj mehanizam, prema prijedlozima, trebao bi uključivati predstavnike civilnog društva, pravosuđa i neovisnih stručnjaka.
Rezultati ove istrage mogli bi imati dugoročne posljedice na percepciju Hrvatske kao čuvara vanjske granice Europske unije, osobito u kontekstu budućih pregovora o fondovima za upravljanje migracijama.
Položaj migranata i etika policijskog postupanja
Granica s Bosnom i Hercegovinom
Situacija na granici s Bosnom i Hercegovinom ostaje napeta, s tisućama ljudi koji borave u improviziranim kampovima čekajući priliku za prijelaz. Teški uvjeti na terenu i neprohodan teren dovode do opasnih situacija za migrante i za policajce koji patroliraju tim područjima.
Humanitarne organizacije apeliraju na uspostavu sigurnih koridora i poštivanje prava na azil, dok država inzistira na zaštiti teritorijalnog integriteta. Napetost između sigurnosnog i humanitarnog imperativa obilježava svakodnevnu realnost na terenu.
Pitanja etike i obuke
Struka ističe da se policija u kriznim situacijama suočava s ogromnim pritiskom, ali da to nikada ne smije biti opravdanje za fizičku silu izvan zakonskih okvira. Obuka policajaca o ljudskim pravima i postupanju s ranjivim skupinama postala je prioritet nakon ovih incidenata.
Rasprava se vodi i o tome kako spriječiti anonimnost policajaca — nošenje maski koje otežava identifikaciju onih koji krše pravila službe. Razmatra se uvođenje obveznih identifikatora i videonadzora tijekom operacija na granici.
Dugoročni učinci na politiku azila
Ova istraga mogla bi potaknuti promjene u nacionalnom zakonodavstvu i operativnim priručnicima za postupanje prema migrantima. Cilj je stvoriti sustav koji je istovremeno učinkovit u sprječavanju ilegalnih prelazaka i potpuno usklađen s humanitarnim standardima.
Transparentnost procesa istrage bit će ključna za povratak povjerenja građana u rad policije i institucija pravne države. Otvoreno izvješćivanje MUP-a i redovito izvješće Odboru za unutarnju politiku već su najavljeni kao dio komunikacijske strategije.
Slučaj koji obilježava 2026.
Dok se čekaju konačni rezultati istražnog tima, slučaj ostaje jedan od najvećih izazova za unutarnju politiku Hrvatske u 2026. godini. Pitanje odgovornosti, transparentnosti i granica zakonskih ovlasti policije sada je u prvom planu javne rasprave.
Croatia Press nastavlja pratiti svaku fazu postupka, donoseći provjerene informacije o sankcijama i promjenama u sustavu nadzora. Pravedno razrješenje ove situacije nužno je za demokratsko zdravlje hrvatskog društva i njegovu ulogu u europskoj obitelji naroda.
Urednička linija Croatia Pressa temelji se na izvještavanju obiju strana i jasnom označavanju navoda koji još nisu pravomoćno utvrđeni. Sve tvrdnje o postupanju policije u ovom tekstu predstavljene su kao navodi iz službenih izvora, nevladinih organizacija i izjava nadležnih ministara.
Nastavite pratiti
Croatia Press
Ilica 48, 10000 Zagreb
+385 1 4829 613
[email protected]
Pon–Pet: 09:00–17:00
Kontakt uredništva© 2026 Croatia Press. Sva prava pridržana.